Sladoled nas čini sretnima 

Credit:Sahil Yadav

Sladoled nas čini sretnima 


Nezaobilazna ljetna namirnica, sladoled, pozitivno utječe na područja mozga, smatraju stručnjaci Instituta za psihijatriju u Londonu, koji su istraživali aktivnost mozga za vrijeme konzumacije sladoleda. Sladoled ima trenutni učinak na dijelove mozga za koje je dokazano da reagiraju na okuse koji uzrokuju osjećaj užitka. 

Do sada su napravljena istraživanja samo sa sladoledom okusa vanilije, a u pripremi je studija koja će istraživati kako mozak reagira na različite okuse i teksturu sladoleda. Kliničkim istraživanjima pratila se aktivnost dijela mozga u stanju mirovanja, te nakon konzumacije sladoleda. Pokazalo se da već jedna žlica sladoleda uzrokuje osjećaj užitka i čini ljude sretnijima.

Ima dokaza da su u sladoledu prvi uživali Kinezi, još prije dvije-tri tisuće godina. Poznato je da su stari Rimljani jeli hladne slastice izrađene od različitih smjesa koje su se spremale u amfore.Engleski kralj Charles I. jednom je prilikom priredio u vrtu primanje za veliki broj diplomata i uglednih gostiju iz raznih zemalja. Služena su razna jela da bi na kraju s velikom pompom najavljen “coup de grace”, potpuno nova hladna slastica njegova francuskog kuhara. Jelo je bilo kremasto i slatko, u obliku pjene i svim se gostima neobično svidjelo. No recept je unatoč interesu gostiju, ostao tajnom. Kako bi zadržao važnost delicije, kralj je ponudio kuharu 500 funti da sačuva tajnu i servira ju samo na kraljevski stol. Nažalost, nešto nakon tih događanja kralj Charles I. pao je u nemilost naroda i svrgnut je 1649. godine. Tajnu je prekinuo kuhar De Mirco koji je recept ohlađene slastice skinuo s kraljevskog stola i proširio europskim dvorovima. Napretkom industrije i širenjem tržišta sladoled je postao jedna od najpopularnijih namirnica diljem svijeta. Svojom kvalitetom sladoled to svakako i zaslužuje. 
Nutritivna vrijednost mu je velika: u 100 g sladoleda ima oko 200 kcal.
 

You may also like...

Leave a Reply

%d bloggers like this: