Ako se vec govori o tradicionalnim recepturama za baklavu onda je limunov sok gotovo obavezan sastojak za pravljenje agde.
Baklava je jelo nastalo u Aziji (na arapskom baklava oznacava slatku pitu) koja je i pradomovina limuna. gastronomi koji istrazuju istoriju hrane navode da se prvi pisani tragovi o baklavi javljaju u 11 stoljecu u dijelovima danasnje Azije. Upotreba limuna u agdi nema za cilj da se baklava aromatizira limunom ili od nje napravi limunov kolac, vec limunska kiselina sprecava da se ukuhani secer u agdi kristalizira (useceri).
Agda sa limunom se koristi u mnogim drugim tradicionalnim kolacima ako se kolac zasladjuje sa agdom.
Limun se ne koristi ako se agda pravi sa medom (u nas poznata svadbena baklava) u svadbenoj baklavi se baklava poslije prelijevanja agdom od meda po vrhu zaseceri sa secerom u prahu…
Da bi de izbjeglo da limun dominira ukusom baklave treba limun dodati na kraju ukuhavanja agde.. Treba biti obazriv ako se koriste razni limunski koncentrati jer kap koncentrata nije isto kao i kap limunovog soka.
Takodje treba izbjegavati da se ukuhava limunova kora: proizvodjaci i trgovci “prskaju” limun sa raznim zastitnim sredstvima, koji ne samo da daju los okus agdi i kolacima vec su i stetni za zdravlje … Iz istog razloga treba izbjegavati da se limunova/narancina kora koristi da se aromatiziraju razni kolaci, sirupi, slatka itd..

izvor net / slika net