Jelovnik po krvnoj grupi

Jelovnik po krvnoj grupi –

Trend individualnih jelovnika polako stiže i kod nas. Pravilo je da nema pravila. Jedite ono što vam prija.


Pojedini primeri jelovnika po krvnoj grupi

  1. Nulta treba da jede:
  • govedina, jagnjetina, ovčetina, teletina, divljač, džigerica
  • skuša, bakalar, oslić, haringa, štuka, pastrmka, losos, list i grgeč
  • bundevino seme i orah
  • laneno, maslinovo ulje
  • bob, grašak
  • ječam, pirinač, proso
  • brokoli, peršun, kupus, beli i crni luk, ren, kelj, crvena paprika, bundeva
  • smokve, šljive, ananas, trešnje
  1. A treba da jede:
  • skuša, bakalar, oslić, štuka, pastrmka, losos, list i grgeč
  • kikiriki i bundevino seme
  • laneno, maslinovo ulje
  • crni i zeleni pasulj, sočivo
  • heljda
  • artičoka, cvekla, brokoli, šargarepa, cikorija, zeleni kupus, maslačak
  • beli, crni luk, ren, kelj, keleraba, zelena salata, peršun,
    bundeva, spanać, repa, ljuta paprika
  • kajsije, kupine, borovnice, jagode, trešnje, smokve, limun,
    ananas, šljive i suvo grožđe
  • đumbir, soja sos
  1. B treba da jede:
  • jagnjetina, ovčetina, zečetina, divljač
  • bakalar, oslić, skuša, štuka, losos, pastrmka
  • meki sir, feta, kozji sir, kozje mleko, kefir, slani kravlji sir,
    tvrdi sirevi, jogurt
  • pasulj
  • cvekla, brokoli, kupus, kelj, pečurke, peršun, plavi patlidžan, paprika, šargarepa, karfiol
  • banane, grožđe, ananas, šljive
  • crvena paprika, kari, đumbir, ren, peršun list
  1. AB treba da jede:
  • jagnjetina, ovčetina, zečetina, ćuretina
  • tuna, bakalar, oslić, skuša, štuka, pastrmka
  • meki sir, kozji sir, feta, kozje mleko, kefir, kisela pavlaka,
    tofu, slani kravlji sir, jogurt
  • kesten, kikiriki, orah
  • maslinovo ulje
  • crven i tačkast pasulj, bob, sočivo
  • cvekla, brokoli, karfiol, celer, zeleni kupus, krastavac, peršun, maslačak, patlidžan, crni i beli luk, kelj
  • trešnje, smokve, grožđe, grejpfrut, limun, ananas, šljive
  • kari, ren, peršun list
  • proso
Chinesisches Dinner mit Schweinebauch

Jelovnik po krvnoj grupi –

Mada ima mnogo onih
koji tvrde da jelovnik
treba da zavisi od
toga koju krvnu grupu
neko ima, ali i drugih
specifičnosti nečijeg
organizma, i dalje
preovladava suprotno,
tradicionalno stanovište
Individualni jelovnik za svakog čoveka
ponaosob. Svetski trend polako osvaja i
Srbiju, ali dilema da li je najbolja opcija
da jedete isključivo namirnice koje su prilagođene vašem organizmu i krvnoj grupi ili se možete hraniti kao i svi ostali, ni
izdaleka nije rešena. A, tu je i dodatno
pitanje: ako i želite individualni jelovnik,
ko je merodavan da vam ga preporuči?
Bilo kako bilo, sagovornici sa kojima
smo razgovarali mišljenja su da individualne jelovnike treba primenjivati samo u
specifičnim slučajevima i ne smatraju da
oni mogu da budu od velike koristi. Ipak,
mnogo je i onih koji misle drugačije.
Nutricionista Branko Jakovljević navodi da ozbiljna medicina ne priznaje nikakve individualne jelovnike, a pogotovo
ne načine na koji se oni određuju.

  • Tako ni određivanje jelovnika prema
    krvnim grupama, ni različite intolerancije
    na hranu, po mom mišljenju nemaju nikakvog smisla. Ono što je dobro i zdravo, dobro je apsolutno za svakoga, ono
    što nije, poput šećera, masnoća, skroba… nije ni za čiji organizam i to treba izbegavati, odnosno ako je moguće u potpunosti izbaciti iz ishrane. U tome je sva
    suština kada je reč o zdravim osobama.
    Samo za bolesne
    Što se tiče osoba koje imaju zdravstvene probleme, Jakovljević ima drugačiji stav:
  • U njihovom slučaju situacija je drugačija i za njih se i prave posebni jelovnici kojih moraju da se pridržavaju. Ti jelovnici se, međutim, određuju prema tipu
    i stepenu bolesti, a ne prema njima kao
    pojedincima. Dakle, što se tiče zdravih, određivanje individualnih jelovnika
    je potpuna besmislica. Po mom mišljenju, to je namenski plasirano i izreklamirano samo da bi se od naroda izvlačio
    novac i da bi se promovisale određene
    namirnice.
    Slično mišljenje ima i Mira Ivanišević,
    pedijatar u Domu zdravlja Voždovac.
  • Individualni jelovnici su u određenim
    slučajevima neophodni i izuzetno važni, kao na primer kada je reč o osobama
    kod kojih su ustanovljeni gojaznost, pothranjenost, dijabetes i slično. U suštini,
    zdravstveno stanje i tempo života nam
    najčešće i diktiraju jelovnike. Ali, mislim
    da zdrav čovek nema nikakve potrebe
    da određuje svoj strogi jelovnik, već treba da jede i pije ono za šta se zna da je
    dobro i zdravo, a to su pre svega voće i
    povrće, pa i meso u određenim količina
    ma i oblicima, dok svakako treba da izbegava konzerviranu, prženu, kao i masnu hranu – priča ona i dodaje:
  • Nažalost, jedno od poslednjih velikih
    istraživanja pokazalo je da Srbi najviše
    jedu krompir i meso, i da previše unose
    skrob, što potvrđuje da su naše navike
    pogrešne, odnosno da ne jedemo u dovoljnim količinama voće i povrće. U svakom slučaju, pored toga što treba da
    znamo šta je zdravo, a šta ne, i to zdravo
    da jedemo što više, treba i da osluškujemo svoj organizam i da konzumiramo
    ono što nam prija, i u isto vreme izbegavamo ono od čega osećamo neku nelagodu nakon jela.

Kuvar Raša Vlačić iz restorana „Vatrenka” svakodnevno se susreće sa gostima koji imaju posebne zahteve:

  • U poslednjih pet-šest godina često
    se susrećem sa gostima koji imaju strogo individualne jelovnike i toga se striktno pridržavaju. Takvih slučajeva je ranije bilo veoma malo, a oni sada čine
    značajan procenat gostiju. Moje mišljenje je da individualni jelovnici ne bi trebalo da se prave, niti da ih se ljudi strogo
    pridržavaju, već je najbolje da jedu samo
    one stvari koje njima prijaju i koje vole.
    Vlačić navodi i da po njegovom mišljenju određivanje individualnog jelovnika prema krvnoj grupi može da bude
    merodavno.
  • Problem je, međutim, što se to ne
    poklapa sa onim što volimo da jedemo. Evo, na primer, moja krvna grupa
    je A pozitivna i meni su rekli da bukvalno treba da budem vegetarijanac, pošto
    ću tako biti najzdraviji i najbolje se osećati. Ja sam se pridržavao toga nekoliko dana i zaista se fantastično osećao.
    Ali, ja ne volim i nikada nisam voleo povrće, dok obožavam meso i mesne prerađevine, pa sam brzo morao da odustanem od tog navodno idealnog jelovnika.
    S druge strane, postoji „mali milion”
    knjiga, publikacija, istraživanja, pre svega u zapadnim zemljama, u kojima mnogobrojni autori pokušavaju, manje ili više
    uspešno, da dokažu da je najzdraviji način ishrane onaj koji je prilagođen svakom čoveku ponaosob, odnosno pre
    svega njegovoj krvnoj grupi.
    Hrana kao otro v i lek
    Pošto su sve te „teorije” poprilično slične, metodom slučajnog uzorka izabrali smo
    jednu od najpoznatijih knjiga koje promovišu takva shvatanja – „Jesti ispravno za vašu
    krvnu grupu”, autora Pitera d’Adama, koja
    je objavljena 1996. u Sjedinjenim Američkim Državama i prevedena je u Srbiji.
    Svoje stavove dr D’Adamo bazira na
    tvrdnji da je „postojanje antigena i antitela genetski zasnovano i kontrolisano, tako da su antigeni, koji u krvi stvaraju antitela na sve ono što može da ih
    ugrozi, specifični za svaku krvnu grupu”. Prema toj teoriji, proteini koji se nalaze u hrani (lektini) u nekim slučajevima (u zavisnosti od tipa krvne grupe)
    ponašaju se kao antigeni i dovode do
    hemijske reakcije u dodiru sa antigenima naših krvnih ćelija i uništavaju ih.
    Budući da su naše krvne ćelije različite (razne krvne grupe) određena hrana
    će za neke ljude predstavljati lek, a za
    druge otrov.
    Shodno tome, na večito pitanje ima
    li hrana univerzalni karakter ili je namirnica koja je za jednog čoveka hrana za
    drugog maltene otrov, dr D’Adamo odgovara: „Kaži mi svoju krvnu grupu i ja ću ti
    reći da li se hraniš ili truješ”.
  • Krvna grupa je ključ za otvaranje
    mnogih, prikrivenih, isceliteljskih snaga
    organizma – tvrdi D’ Adamo, uz napomenu „da je krvna grupa jedna od nekoliko medicinski priznatih različitosti, ali da
    ona u isto vreme govori i o evoluciji ljudskog roda”.
    Nakon ovako različitih i suprotstavljenih teorija i stavova, jedini logičan
    zaključak je da – zaključka nema. Dok
    nauka konačno ne odgovori na pitanje šta je najbolje jesti, ostaje samo da
    svako sluša svoje telo i hrani se onako
    kako misli da treba. Jer, apsolutne istine nema i očigledno je još dugo neće
    biti..
    Časopis Generali osiguranja – Broj 13 – DECEMBAR 2014
  • credit The Kate Tin,
  • Johnson, Hugh,
  • wallpaperflare.com

You may also like...

Leave a Reply

%d bloggers like this: